Zlatne rezerve zemalja bivše Jugoslavije – Februar 2026.

Srbija je i dalje apsolutni lider u regionu kada je reč o količini zlatnih rezervi, držeći daleko više zlata nego sve ostale zemlje bivše Jugoslavije zajedno. Najnoviji podaci iz februara 2026. godine pokazuju da je zemlja učvrstila svoju poziciju uverljivim rastom rezervi tokom 2025. godine i nastavila sa aktivnom strategijom akumulacije zlata.

Srbija: Zlato kao stub monetarne stabilnosti

Prema podacima Narodne banke Srbije (NBS), Srbija trenutno raspolaže sa preko 53,3 tone zlata. Tokom 2025. godine rezerve su značajno povećane zahvaljujući kombinaciji kupovine iz domaćih izvora – pre svega iz rudnika koji vodi kineska kompanija Zijin – i nabavke na međunarodnom tržištu.

Većina zlatnih poluga danas se čuva u domaćim trezorima, dok se oko 3 tone i dalje nalazi u Bernu zbog očuvanja likvidnosti i lakšeg upravljanja u kriznim periodima. NBS već neko vreme sprovodi politiku tzv. repatrijacije zlata, odnosno vraćanja zlatnih rezervi iz inostranih trezora u Srbiju, sa ciljem veće bezbednosti i suverenosti nad nacionalnim bogatstvom.

Ovakva strategija odražava dugoročnu orijentaciju monetarnih vlasti ka učvršćivanju stabilnosti dinara i povećanju poverenja u domaći finansijski sistem. U vremenu globalnih ekonomskih neizvesnosti, zlato je za Srbiju postalo svojevrsna finansijska polisa osiguranja.

Pregled zlatnih rezervi u regionu (februar 2026.)

Ukupno, zemlje bivše Jugoslavije zajedno drže oko 65,9 tona monetarnog zlata, pri čemu Srbija učestvuje sa više od 80% ukupnih rezervi regiona. Ovaj podatak jasno pokazuje koliko je srpska centralna banka agresivno i strateški pristupila akumulaciji zlata u prethodnim godinama.

Ostale zemlje: Stabilne, ali skromne rezerve

Severna Makedonija

Sa svojih 6,8 tona zlata, Severna Makedonija drži drugo mesto u regionu. Zemlja tradicionalno čuva stabilan obim rezervi, ne pribegava čestim kupovinama ni prodajama, već zlato koristi kao dugoročno sredstvo očuvanja vrednosti državnih finansijskih resursa.

Slovenija

Republika Slovenija poseduje oko 3,2 tone zlata. Slovenačke vlasti monotono održavaju ovaj nivo već duži niz godina, bez većih oscilacija. Zlato služi uglavnom kao dopunski oslonac uz dominantne devizne rezerve u evrima.

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina trenutno poseduje oko 1,5 tona zlata, što je manje nego prethodnih godina. Centralna banka BiH je delimično prodala deo rezervi radi diversifikacije portfolija i ulaganja u druge oblike imovine sa većim prinosom.

Crna Gora

Crna Gora raspolaže sa oko 1,09 tona zlata. Ove rezerve imaju pretežno istorijski značaj i decenijama su služile kao zaloga za dobijanje kredita od stranih finansijskih institucija. U poslednje vreme, vlada razmatra mogućnost povećanja zlatnih rezervi kroz postupnu kupovinu manjih količina na međunarodnom tržištu.

Hrvatska

Za razliku od većine svojih suseda, Hrvatska već više od dve decenije ne poseduje monetarno zlato. Još 2001. godine prodala je svih oko 13 tona zlata koje je nasledila od bivše SFRJ, i to u periodu kada je cena zlata bila značajno niža nego danas. Odluka o prodaji u to vreme bila je deo monetarne strategije orijentisane na devizne rezerve i stabilnost kune, ali se iz današnje perspektive često kritikuje kao jedan od propusta u finansijskoj politici.

Trendovi u zlatnim rezervama tokom 2026. godine

Analitičari ukazuju da zemlje regiona, predvođene Srbijom, sve više prepoznaju zlato kao “sigurnu luku” u uslovima globalne ekonomske nestabilnosti, geopolitičkih tenzija i povećane inflacije. Očekuje se da će i druge zemlje bivše Jugoslavije u narednim godinama usvojiti slične strategije diversifikacije deviznih rezervi kroz veće prisustvo zlata.

Proces repatrijacije zlata, koji Srbija trenutno sprovodi, verovatno će postati primer i za druge zemlje srednje i jugoistočne Evrope koje nastoje da ojačaju kontrolu nad svojim najvrednijim rezervama.

Zaključak

Srbija se u 2026. godini profilisala kao nesporni lider po pitanju zlatnih rezervi u regionu bivše Jugoslavije. Ovakva politika naglašava značaj zlata ne samo kao materijalne imovine, već i kao simbola ekonomske nezavisnosti i finansijske stabilnosti. Dok se druge zemlje još uvek kolebaju između modernih finansijskih instrumenata i tradicionalnih vrednosti, Srbija se odlučno opredelila – zlato je ponovo postalo centralni element njene monetarne strategije.

```